DIJABETIČNA POLINEUROPATIJA

Dijabetična polineuropatija (lat. Polyneuropathia diabetica) ili neuropatija (Neuropathia Diabetica) je najčešća, ali nedovoljno objašnjena komplikacija šećerne bolesti, koja nastaje kao posljedica oštećenja arterijskih kapilara u nervnim stablima. Najčešće oboljevaju išijadični živci – njihovi ogranci (noge), i to simetrično.

Kako se bolest manifestuje?

Neuropatija je u početku, obično, bez simptoma. U ovoj fazi, kada bolesnik nema tegobe, ljekar može otkriti snižene reflekse i poremećaj osjećaja za dodir, bol i temperaturu. Najčešći simptomi su: peckanje, žarenje, trnjenje, bockanje te gubitak osjećaja za dodir, temperaturu ili bol. Hodanje je često mučno i bolesnici ga opisuju kao hodanje po "uglju". Može da se javi i intenzivan "sijevajući" bol u stopalima ili nogama. Polineuropatija može da dovede do otežanog hoda (pareza) ali u teškim slučajevima hod je onemogućen (paraliza).

Dijabetična neuropatija najčešće se ispoljava kao distalna simetrična senzomotorna polineuropatija. Mogu da se jave trofičke promjene na koži stopala (suha, tanka koža koja lako puca) i ulkusi-ranice.

Kako se postavlja dijagnoza dijabetične polineuropatije?

Dijagnoza dijabetične polineuropatije je jednostavna i postavlja se u okviru tipične kliničke slike šećerne bolesti. Potvrđuje se tzv. neurofiziološkim testovima, prije svega mjerenjem brzine provođenja živaca (elektromioneurografija-EMNG). Bolest obično počinje podmuklo i bolesnik može dugo da bude bez subjektivnih tegoba, a da postoji oštećenje živaca, zato je neophodno da svaki bolesnik kod koga je registrovana šećerna bolest bude upućen na pregled neurologu kako bi se uradio neurološki i neurofiziološki pregled i preduzele sve mere da se prevenira pojava dijabetične polineuropatije ili ako već postoje znaci neuropatije, da se zaustavi njeno napredovanje.

Kako se liječi dijabetična polineuropatija?

Kada je riječ o liječenju dijabetične polineuropatije treba naglasiti da je najvažnija prevencija, koja se sastoji u optimalnoj regulaciji nivoa šećera u krvi. Da bi se spriječila pojava neuropatije, a i kada ona postoji, potrebno je striktno održavati normalan nivo šećera u krvi, redukcija telesne težine, kontrola nivoa masti u serumu, prestanak pušenja i prekomernog unosa alkohola, kao i odgovarajuća ishrana.

Prve godine bolesti kritične su za razvoj neuropatija: ako je za to vreme ne dobije ili je ima u lakšem obliku, onda bolesnik ima velike šanse da se neuropatija kasnije ne pogoršava ako se redovno liječi. Već je rečeno da nivo šećera nije uvek povezan i sa komplikacijama, ali je uočeno da se, ipak, teži oblici polineuropatije javljaju kod loše regulisanog šećera.

Liječenje najčešćeg oblika dijabetične polineuropatije zasniva se na rezultatima anti-oksidativnog tretmana, primenom jakog antioksidativnog preparata alfa-liponske kiseline u dnevnoj dozi od 600 mg. 3 sedmice parenteralno (u infuziji), a zatim per os (na usta) kroz duži period. Važno je napomenuti da rana upotreba ovog preparata, kada nije došlo do nepovratnog oštećenja živaca, može da pomogne da se spriječe posljedice dijabetične polineuropatije. Za smirivanje bolova najčešće se koriste analgetici. Fizikalne metode liječenja su također uključene u kasnijim fazma liječenja.

Šta treba znati ?

Dijabetična polineuropatija je najčešća, ali nedovoljno objašnjena komplikacija dijabetesa. Smatra se da ovu komplikaciju ima više od 80% oboljelih od šećerne bolesti, a po nekim autorima 9 od 10 oboljelih razvija polineuropatiju. Značajno je da pojava polineuropatije ne zavisi od visine šećera u krvi, podjednako pogađa oba pola, češće se javlja kod starijih i u malom procentu napada djecu.

Šta treba zapamtiti?

Što se prije dijagnostikuje dijabetična polineuropatija, terapijski rezultat će biti bolji. Stoga čim primjetite neke od navedenih simptoma obratite se ljekaru koji Vas vodi i skrenite mu pažnju na simptome koje imate. Jedna od najčešćih komplikacija je oboljenje nervnog sistema dijabetična polineuropatija (lat. Polyneuropathia Diabetica) ili neuropatija (Neuropathia Diabetica), a posledica je oštećenja arterijskih kapilara u nervnim stablima. Najčešće oboljevaju išijadični živci – njihovi ogranci (noge), i to simetrično.

Kada možete posumnjati na dijabetičnu polineuropatiju:
   • Ako osjetite peckanje, žarenje, trnjenje, bockanje te gubitak osjećaja za temperaturu, dodir i bol (naročito na tabanima)
   • Ako imate povremeni ili stalni utisak utrnulosti ili tuposti u nogama ili stopalima
   • Ako imate osjećaj da su noge u čizmama ili čarapama
   • Ako ste primjetili gubitak refleksa (petnih i koljenih)

Ako ste primjetili neke od ovih simptoma preporučujemo da se javite Vašem porodičnom ljekaru. Liječenje i kontrolu dijabetične polineuropatije (neuropatije) najčečće obavlja ljekar specijalista neurolog, dijabetolog, ili specijalista porodične medicine.

O nama Korisni linkovi Kontakt

Design & development: triptih
Copyright © 2013 Sva prava zadržana od strane autora!