Dakriocistitis - zapaljenje suznog kanala oka čija posljedica može biti nedostatak suza.

Dehidracija - gubitka previše tjelesne tekućine kroz često mokrenje, znojenje, proljev ili povraćanje.

Dekompenzacija - pogledati Zatajenje srca.

Dekstroza - jednostavni šećer koji se nalazi u krvi, služi kao glavni izvor energije.

Dermatofiti - gljivične infekcije na koži dijabetičara. Mogu se javiti u predjelima prepona, ispod pazuha, u kosi itd.

Dermopatija - bolesti kože.

Dijabetes - ili šećerna bolest (lat. diabetes mellitus) je poremećaj metabolizma ugljičnih hidrata, masti i bjelančevina, to je hronično neizlječivo oboljenje koje nije zarazno ali traje do kraja života i zahvata svaku životnu dob. Organ odgovoran za lučenje inzulina (hormona koji obara nivo šećera u krvi) je endokrini pankreas (gušterača). Pankreas se sastoji iz dva dijela: endokrini dio koji se sastoji od 4 tipa ćelija (beta, A, D i PP ćelije) i nalaze se u otočićima koji se nazivaju Langerhansovi otočići. Sedamdeset posto beta ćelija se nalazi na Langerhansovim otočićima i one luče hormon – inzulin. On je transporter koji omogućava glukozi da iz krvi prodre u tjelesne stanice gdje se pretvara u energiju za tijelo. A-ćelije luče glikogen – hormon suprotan inzulinu (koji podiže nivo šećera u krvi) i ima ih 20% u Langerhansovim otočićima. Osim gušteraće, i jetra sadrži hormon glukagon. D-ćelije luče somatostatin, hormon koji sprečava izlučivanje iz Langerhansovih otočića inzulina i glukagona. PP-ćelija ima od 1 do 2% i u endokrinom i u egzokrinom dijelu gušterače. Sadrže polipeptid čija funkcija nije ispitana.

Dijabetes tipa 1 A - autoimuno oboljenje kada gušterača nikako ne proizvodi inzulin. Razvijaju se antitijela koja uništavaju sopstvene beta ćelije i javlja se do 25 godine života. Liječi se inzulinom.

Dijabetes tipa 1 B - može nastati kao nasljedna bolest, kao posljedica virusnih infekcija, nepravilnog način ishrane, usljed djelovanja raznih topsina, a postoje i teorije koje govore da limfociti napadaju beta ćelije ili HLA antigen. Regulacija šećera postiže se isključivo inzulinom.

Dijabetes tipa 2 - javlja se kad gušterača nije sposobna stvarati količinu inzulina da udovolji potrebama organizma ili se proizvedeni inzulin ne koristi učinkovito (inzulinska rezistencija). Ovakvo stanje može se kontrolirati pravilnom prehranom, tabletama i redovnom tjelovježbom.

Dijabetičar - osoba oboljela od dijabetes melitusa.

Dijabetes insipidus - je stanje u kojem tijelo ne može zadržati dovoljno vode. Pacijent je pretjerano žedan i izlučuje velike količine vrlo razrijeđenog urina, nije vezano za šećer u krvi niti gušteraču već obično proizlazi iz poremećaja lučenja antidiuretskog hormona hipofize. Nivo šećera u krvi je normalan.

Dijabetička dijareja ili proljev - predstavlja povećanje obujma i sadržaja ili učestalosti pražnjenja crijeva. Vrlo često je proljev samo simptom neke ozbiljnije bolesti i bolesnog stanja (Crohnova bolest, ulcerozni kolitis, crijevne zarazne bolesti), a ponekad je ipak samo privremeni problem.

Dijabetička mastopatija - upalni proces uzrokovan nakupljanjem masnih naslaga na dojkama.

Dijabetička mijelopatija - nastaje kao posljedica oštećenja kičmene moždine kod dijabetičara.

Dijabetička nefropatija - pogledati Bubrežna bolest

Dijabetička retinopatija - (retinopatica diabetica) je komplikacija na očima koja se javlja kod dijabetičara i jedan od vodećih uzroka novonastale sljepoće. Dijabetička retinopatija je mikroangiopatija mrežnice koja dovodi do krvarenja u mrežnici (hemoragija), izljeva (eksudat) ili začepljenja (okluzija). Ukoliko usljed uznapredovanih kompikacija dođe do odvajanja mrežnice od ostalih struktura oka, nastupa ablacija čija je posljedica sljepilo.

Dijabetičko stopalo - klinički pojam koji označava promjene koje zahvataju noge, pogotovo stopala oboljelih od šećerne bolesti. Ovakvo stanje može biti bolno i jako otežati svakodnevne aktivnosti te dovesti do amputacije.

Dijabetolog - liječnik specijalista koji se bavi liječenjem osoba oboljelih od dijabetesa.

Dijagnoza - postupak kojim se definira bolest ili patološko stanje, odnosno proces koji vodi do dijagnoze bolesti.

Dijaliza - u medicini je postupak koji se obavlja kod bolesnika kojima je funkcija bubrega privremeno ili trajno zakazala, i pri tome se uklanjaju otpadne tvari (kreatinin, urea) i prekomjerna tekućina, koje inače uklanjaju bubrezi. Postoje dvije osnovne vrste dijalize: hemodijaliza i peritonejska dijaliza.

Dijeta - gledano s prehrambenog stajališta, podrazumijeva ukupnu količinu hrane i pića koje osoba unese u svoj organizam. Prehrambene navike su uglavnom definirane podnebljem i kulturnim utjecajem, ali i induvidualnim odabirom. U svakidašnjem govoru riječ dijeta uglavnom podrazumijeva poseban i kratkotrajan prehrambeni režim, najčešće u svrhu regulacije tjelesne težine.

Dijetetičar - zdravstveni radnik koji savjetuje ljude o pravilnoj ishrani.

Disfagija - teškoća pri prolazu hrane ili tečnosti kroz usta, ždrijelo ili jednjak.

Dispneja - otežano disanje kod oštećenja pluća koje se može javiti u miru ili naporu ili kod popuštanja srca kao pumpe.

Dnevne energetske potrebe (DEP) - označava dnevne energetske potrebe organizma, a one iznose 50% ugljičnih hidrata, 30% masti i 20% bjelančevina.

Dnevnik dijabetesa - knjižica u koju dijabetičar svakodnevno upisuje vrijednosti šećera više puta dnevno, prema utvrđenom obrascu prije i poslije obroka i služi za praćenje regulacije šećera.

Doziranje inzulina - količina inzulina potrebna za regulaciju šećera. Određuje je ljekar na osnovu više faktora.

Dugodjelujući inzulin - inzulin počinje djelovati 1-2 sata nakon aplikacije i djeluje 24 sata. Naziva se još i bazalni inzulin.

O nama Korisni linkovi Kontakt

Design & development: triptih
Copyright © 2013 Sva prava zadržana od strane autora!