HA1c - Hemoglobin A1c (glikozirajući hemoglobin) - test koji se radi iz venske ili kapilarne krvi, a njime se određuje prosječna vrijednost šećera u posljednja 3 mjeseca.

HDL holesterol - lipoprotein velike gustoće (engl. -High density lipoprotein - HDL) prikuplja holesterol iz tkiva u tijelu i odnosi ga u jetru. HDL se često naziva i “dobar holesterol”.

Helicobacter pylori - gram-negativna bakterija koja naseljava različite dijelove želuca i dvanaesnika, gdje uzrokuje upalu slabog intenziteta koja je čvrsto povezana sa nastankom ulkusne bolesti (peptički ulkus).

Hematurija - pojava krvi u mokraći.

Hemoroidi - proširene vene na završnom dijelu debelog crijeva.

Hepatitis - u gastroenterologiji svaka upalna bolest jetre. Klinička slika i prognoza, kao i terapija ovisi o uzroku.

Hiperglikemija - vrijednost šećera u krvi iznad 6,1 mml/l.

Hiperinzulinemija - stanje u kojem je nivo inzulina u krvi veći od normalnog. Uzrokuje je hiperprodukcija inzulina u tijelu. Povezana s inzulinskom rezistencijom.

Hiperlipidemija - povećana koncentracija masnoća u krvi (lipida).

Hiperosmolarna koma - hitno stanje u kojem je nivo šećera u krvi vrlo visok, a ketoni nisu prisutni u krvi ili urinu. Ako se ne liječi, može dovesti do kome ili smrti.

Hipertenzija (arterijska hipertenzija) - povišeni krvni pritisak u arterijama, porast krvnog pritiska veći od 140/90 mmHg. Kod dijabetičara pritisak treba da bude 120/80 mmHg. Prvi broj naziva se sistolni jer govori o momentu kada srce izbacuje krv u tijelo, a donji se naziva dijastolni, a označava pritisak pod kojim krv dolazi u srce.

Hipoglikemija - vrijednost šećera u krvi ispod 4,4 mml/l.

Hipoglikemijska koma - besvjesno stanje izazvano padom vrijednosti šećera u krvi ispod 2,7 mml/l. Može biti izazvano nepravilnim liječenjem, ishranom ili fizičkom aktivnošću.

Hipotenzija - nizak krvni pritisak ili nagli pad krvnog pritiska. Pri naglom podizanju iz sjedećeg ili ležećeg položaja javlja se vrtoglavica ili nesvjestica.

Hlor propamid - oralni lijek, antidijabetik za liječenje dijabetesa TIP 2. Djeluje na produkciju inzulina iz B ćelija.

Holecistitis - zapaljenje žučne kese.

Holelitijaza - kamen u žuči.

Holesterol - je vrsta masnoća koje proizvodi jetra, a potreban je za normalan rad organizma. Organizam koristi holesterol u stvaranju hormona, vitamina A, D i E te žučnih kiselina. Manji dio holesterola se nalazi u krvi. Postoji LDL holesterol (lipoprotein male gustoće) koji se prenosi od jetre prema stanicama u tijelu. LDL se naziva “loš holesterol” te HDL (lipoprotein velike gustoće) koji prikuplja holesterol iz tkiva u tijelu i odnosi ga u jetru. HDL se često naziva i “dobar holesterol”.

Hordeolum - ili jačmir, infekcija lojnih žlijezda oka najčešće u podnožju trepavica.

Hormon - hemijski “glasnici” koji u tijelu prenose poruke od jedne stanice do druge, posebnim oblikom hemijskog djelovanja. Hormoni po sastavu mogu biti steroidi, prostaglandini, amini, peptidi i proteini. Poznatiji hormon je adrenalin kojeg luči srž nadbubrežne žlijezde u za organizam stresnim situacijama.

Hrana - bilo koja tvar koja apsorpcijom u ljudskom organizmu doprinosi očuvanju homeostaze istog. Hranu u užem smislu čine sljedeći sastojci: ugljikohidrati, bjelančevine, masti, vitamini, minerali. Ona čovjeku omogućava svakodnevne aktivnosti. Dijabetičarima se ne preporučuju brza hrana, gazirana i žestoka pića, likeri, masna mesa, bijelo brašno, pekmezi, sokovi, brašno, so itd. Dijabetičari koji imaju visok krvni pritisak, oštećenje srca kao pumpe, te oboljenja bubrega, ne smiju unositi više od 5 grama soli dnevno. So se nalazi u svim namirnicama (čak i u voću). Dozvoljeno je da se konzumira do 3 čaše vina dnevno kao antioksidans te do 3 čaše koka-kole kod hipoglikemije. Za hipoglikemiju se može koristiti i med, šećer ili slastice.

Hrana za dijabetičare - napravljena je od vještačkih sladila i njezin unos je ograničen.

Hroničan - opisuje nešto što je dugotrajno. Nasuprot akutnom.

Hronični opstruktivni bronhitis (astma) - bolest je dišnog sistema čovjeka u kojoj dolazi do stiskanja mišića dišnog sistema, često kao posljedica izloženosti alergenima, hladnom zraku, tjelovježbi ili emocionalnom stresu. Kao posljedica stiskanja mišića dišnog sistema javlja se otežano disanje, osjećaj nedostatka zraka, pritisak u prsnom košu, kašalj, što su obilježja astme.

O nama Korisni linkovi Kontakt

Design & development: triptih
Copyright © 2013 Sva prava zadržana od strane autora!